IleraArun ati ipo

Iyato okunfa ti inu irora. Inu dídùn - ohun ti o jẹ?

Ti o ba ti o ba ni iriri inu irora, ọpọlọpọ awọn adie lati ya a egbogi, "Ṣugbọn-spa" tabi "ftalazol", onigbagbọ ti nwọn ní a isoro pẹlu awọn ti ngbe ounjẹ eto. Sibẹsibẹ, awọn Ìyọnu le ache nitori kan mejila idi mo jọmọ boya to Ìyọnu tabi awọn ifun. Yi lasan ni paapa a egbogi oro - inu dídùn. Ki ni o? Awọn orukọ wa lati Latin "ikun", eyi si tumo bi "awọn belly." Ti o jẹ gbogbo awọn ti o ni nkan ṣe pẹlu yi agbegbe ti awọn eniyan ara ni awọn inu. Fun apẹẹrẹ, Ìyọnu, ifun, àpòòtọ, Ọlọ, kidinrin - ni inu ara ti, ati gastritis, pancreatitis, cholecystitis, colitis ati awọn miiran nipa ikun ati isoro - inu arun. Nipa apéerẹìgbìyànjú, inu dídùn - o wahala ni Ìyọnu agbegbe (idibajẹ, irora, tingling, cramping ati awọn miiran buburu ikunsinu). Nigba ti iru ẹdun alaisan-ṣiṣe ti dokita jẹ ninu awọn ti o tọ yiyatọ ti aisan, ko si ni ṣina pẹlu awọn okunfa. Jẹ ká wo bí yi ti ni ṣe ni iwa ati ohun ti o wa ni awọn ẹya ara ẹrọ ti awọn irora ni nkan ṣe pẹlu kọọkan arun.

Human inu iho

Lati ṣe awọn ti o rọrun lati wo pẹlu awọn ibeere: "inu dídùn - ohun ti o jẹ?" ati lati ni oye bi o ti wa ni ya, o nilo lati kedere ni oye ohun ti ni inu wa Ìyọnu, eyi ti o ni o ni ara ti bi nwọn ti nlo awọn pẹlu kọọkan miiran. o ti le ri awọn sikematiki tube esophagus on anatomical awọn aworan, baggy Ìyọnu, ifun writhing ejò, ọtun labẹ awọn egbe ẹdọ, Ọlọ, osi, ni isalẹ ti awọn àpòòtọ si ureter, nínàá lati awọn kidinrin. Ti o ni, bi, ti o ni gbogbo. Ni o daju, wa inu iho kan ni o ni eka sii be. Conventionally, o ti wa ni pin si meta àáyá. oke ààlà ni - lori ọkan ọwọ - domed isan pipe diaphragm. Loke o jẹ awọn ikun iho pẹlu awọn ẹdọforo. Lori awọn miiran apa ti awọn oke apa ti wa ni niya lati awọn apapọ npe ni ki-mesentery ti awọn oluṣafihan. Yi ni ilopo-Layer agbo, nipa ọna ti eyi ti gbogbo ara ti awọn ti ounjẹ ngba wa ni so si pada ti awọn ofurufu ikun. Ni oke apa ni o ni meta ìpín - ẹdọ, ti oronro ati ẹṣẹ. Arin apa ti awọn mesentery pan kuro niwaju awọn ibere ti pelvis. O ti wa ni ni yi apa ti awọn ikun ni awọn umbilical agbegbe. Níkẹyìn, awọn kekere apa - agbegbe ti a kekere agbada, eyi ti ri ibi kan urogenital ara ti ati ibisi awọn ọna šiše.
Eyikeyi kẹtalelogun (igbona, ikolu, darí ati kemikali ipa, Ẹkọ aisan ara Ibiyi ati idagbasoke) ni awọn ara ti kọọkan ninu awọn loke idayatọ ni meta àáyá fa inu dídùn. Siwaju si, ninu awọn peritoneum wa ni ẹjẹ ati lymphatic ngba ati ganglia. Lara wọn ni julọ olokiki ni o wa ni aorta ati awọn oorun plexus. The slightest isoro pẹlu wọn tun mu irora ni Ìyọnu.

Lati akopọ: inu dídùn le ti wa ni ṣẹlẹ nipasẹ eyikeyi mọ lati ọjọ, nipa ikun arun ati urogenital eto, awọn iṣoro pẹlu ẹjẹ ngba ati nafu plexus ti awọn peritoneum, kemikali ifihan (ti oloro, gbígba), darí funmorawon (pami) ti gbogbo nitosi sipo ti o ti wa ni be ni peritoneum.

didasilẹ irora

Iyato okunfa ti inu irora maa n bẹrẹ pẹlu awọn ti idanimọ awọn ipo ati iseda ti irora. Awọn julọ aye-idẹruba ati ki o soro lati eda eniyan ifarada, dajudaju, a didasilẹ irora. O waye lojiji, abruptly, igba laisi eyikeyi han mu awọn oniwe-okunfa, fi ku, pípẹ lati kan iṣẹju diẹ si ohun wakati kan.

Ńlá irora le wa ni de pelu ìgbagbogbo, igbe gbuuru, iba, chills, tutu ooru, isonu ti Olorun. Julọ igba, won ni a kongẹ ipo (ọtun, osi, isalẹ, oke), eyi ti iranlọwọ lati fi idi kan alakoko ti okunfa.

Arun to šẹlẹ nipasẹ iru inu dídùn - ni:

1. iredodo sii lakọkọ ni peritoneum - ńlá ati relapsing appendicitis, diverticulitis Meckel, peritonitis, ńlá pancreatitis tabi cholecystitis.

2. idaduro tabi strangulated ipake.

3. Awọn perforation (perforation, iho) ara ti awọn peritoneum ti o ba waye ninu inu ati / tabi awọn duodenal adaijina ati diverticulitis. O tun le ni discontinuities ẹdọ, aorta, Ọlọ, nipasẹ èèmọ.

Ni igba ti perforation, bi daradara bi appendicitis ati peritonitis alaisan ká aye ni 100% ti o gbẹkẹle lori awọn ti o tọ okunfa ati lati gbe jade amojuto ni abẹ.

Afikun-ẹrọ:

  • ẹjẹ igbeyewo (laaye lati akojopo awọn aṣayan iṣẹ ti awọn iredodo ilana, lati mọ awọn ẹjẹ Ẹgbẹ);
  • X-egungun (tọkasi awọn niwaju tabi isansa ti perforations, obstructions, ipake);
  • olutirasandi;
  • ba ti wa ni a ifura ti ẹjẹ ni awọn ti ounjẹ ngba, ṣiṣe awọn esophagogastroduodenoscopy.

onibaje irora

Nwọn dagba laiyara ati ki o kẹhin fun ọpọlọpọ awọn osu. Rilara ni akoko kanna bi ti o ba kuloju, nfa, aching, igba "dànù" lori gbogbo ẹba ti awọn peritoneum, lai kan pato isọdibilẹ. Onibaje irora le subside ki o si wá pada, fun apẹẹrẹ lẹhin a onje. Ni fere gbogbo igba, yi tọkasi inu dídùn ti onibaje arun ti inu iho. O le jẹ:

1) gastritis (irora ni oke ni apa, ríru, eru Ìyọnu, belching, heartburn, pẹlu defecation isoro);

2) inu ati / tabi awọn duodenal adaijina ni ibẹrẹ ipo (ti irora "ninu rẹ Ìyọnu," ohun ṣofo Ìyọnu, ni alẹ tabi lẹhin igba diẹ lẹhin ti njẹ, heartburn, acid regurgitation, bloating, flatulence, ríru);

3) Àrùn okuta (irora ninu rẹ ẹgbẹ tabi ikun, ẹjẹ ati / tabi iyanrin ni ito, irora Títọnìgbàgbogbo, ríru, ìgbagbogbo);

4) onibaje cholecystitis (irora ni ọtun oke apa, rirẹ, kikorò ẹnu, kekere otutu, ko ran ríru, ìgbagbogbo - ma pẹlu bile, belching);

5) cholangitis onibaje (ni ẹdọ irora, rirẹ, ara yellowness, kekere otutu, ni ńlá irora le wa ni fi fun awọn okan ati fun awọn abẹfẹlẹ);

6) Oncology Ifun ninu ni ibẹrẹ ipele.

Ti nwaye irora ninu awọn ọmọde

Ti a npe ni ti nwaye irora, ti atunwi lẹhin kan akoko ti akoko. Nwọn le waye ni ọmọ ti eyikeyi ori ati agbalagba.

Ni finnifinni, a wọpọ fa ti irora ninu Ìyọnu di oporoku colic (le ti wa ni ṣiṣe nipasẹ a eti to ga-pàgọ nsokun, àìnísinmi, inu distention, ikuna lati jẹ, pada mura silẹ, rudurudu sare agbeka kapa-ese, regurgitation). Ohun pataki ẹya-ara ti oporoku colic ni wipe pẹlu wọn imukuro omo di tunu, rerin, ti o dara je. Lati bawa pẹlu ni arun iranlọwọ fun awọn ooru, ifọwọra awọn ikun, dill Vodicka. Pẹlu awọn ọmọ dagba soke, gbogbo awọn wọnyi wahala ni o wa ti ara wọn Accord.

A Elo siwaju sii to ṣe pataki isoro ni inu dídùn pẹlu somatic arun ni awọn ọmọde. "Soma" ni Giriki ọna "body". Ti o ni awọn Erongba ti "somatic arun" tumo si eyikeyi arun ti awọn ara ara ati eyikeyi aisedeedee inu tabi ipasẹ bajẹ. Neonates ti wa ni igba šakiyesi:

1) àkóràn nipa ikun ati arun (otutu soke si awọn lominu ni ipele, aigba ti ounje, lethargy, igbe gbuuru, regurgitation ati eebi omiró, nkigbe, ni awọn igba miiran, yi awọn awọ ti awọn ara);

2) ti ounjẹ ngba arun (ipake, cyst, bbl).

Eto awọn okunfa ninu apere yi o ti wa ni idiju nipasẹ awọn daju wipe awọn ọmọ ti wa ni ko ni anfani lati fi ibi ti o ti dun, ki o si se alaye wọn inú. Iyato okunfa ti inu irora ni ọwọ ti wa ni nipasẹ ošišẹ ti ọna ti afikun igbeyewo, gẹgẹbi:

  • coprogram;
  • olutirasandi;
  • ẹjẹ onínọmbà;
  • esophagogastroduodenoscopy;
  • X-ray barium inu iho;
  • Esophageal pH monitoring.

Ti nwaye irora ni agbalagba

Ni agbalagba ọmọ (okeene ile-iwe ori) ati awọn agbalagba fa ti nwaye inu irora ki Elo pe won ni won pin si marun isori:

  • àkóràn;
  • iredodo (ko si ikolu);
  • iṣẹ-;
  • anatomical (ni nkan ṣe pẹlu kan pato aṣẹ);
  • microbiological (fa orisirisi parasites, farabalẹ ninu awọn ti ounjẹ ngba).

Ohun ti o jẹ àkóràn ati iredodo irora, diẹ ẹ sii tabi kere si ko o. Ati awọn ti o tumo si awọn iṣẹ-? Ti o ba ti won ti wa ni fi fun awọn okunfa, bi o lati ni oye nigbati awọn oro "inu dídùn ninu awọn ọmọde"? Ki ni o? Se alaye awọn Erongba ti iṣẹ-ṣiṣe irora le jẹ bẹ: alaisan níbi nipa inu die fun ko si gbangba, idi ati awọn arun ti awọn peritoneum. Diẹ ninu awọn agbalagba ani gbagbo pe ọmọ wa ni eke nipa rẹ irora, bi gun bi o ko ri eyikeyi lile. Sibẹsibẹ, iru kan lasan ni oogun nibẹ, ati nibẹ ti o jẹ, bi a ofin, ninu awọn ọmọde dagba ju 8 years. Fa iṣẹ-ṣiṣe irora le ni:

1) inu migraine (inu irora di orififo, atẹle nipa ìgbagbogbo, ríru, njẹ ikuna);

2) iṣẹ-ṣiṣe dyspepsia (lati patapata ni ilera ọmọ rẹ, irora ni oke ni ikun apa ati ki o farasin lẹhin kan ifun ronu);

3) oporoku híhún.

Miran ti ariyanjiyan okunfa wà "ńlá ti atẹgun gbogun ti ikolu pẹlu inu dídùn" ni awọn ọmọde. Itoju ninu apere yi ni o ni kan awọn pato, niwon ikoko ni aisan ati otutu ati oporoku àkóràn. Igba, onisegun iwadii awọn ọmọ, ti o ni slightest ami ti ńlá ti atẹgun gbogun ti àkóràn (fun apẹẹrẹ, wọpọ tutu), ati ìmúdájú ti arun ti awọn ti ounjẹ ngba ni ko-ri. Awọn igbohunsafẹfẹ ti iru awọn igba miran, bi daradara bi endemic arun balau siwaju awọn oniwe-agbegbe.

Ńlá ti atẹgun dídùn pẹlu inu

Eleyi Ẹkọ aisan ara jẹ diẹ wọpọ ni epa ati ki o jc ile-iwe ọmọ. Ni awọn agbalagba, o jẹ lalailopinpin toje. Ni oogun, ńlá ti atẹgun àkóràn ati ńlá ti atẹgun gbogun ti àkóràn relate si kan nikan iru ti ailera, bi RE (atẹgun arun) julọ commonly to šẹlẹ nipasẹ awọn virus, ati awọn ti wọn wa ni laifọwọyi gbe si awọn eya ti RVI. Wọn julọ ni rọọrun "apeja" ni ọmọ ẹgbẹ - ile-, kindergartens, nurseries. Afikun ohun ti gbogbo awọn mọ aarun ti atẹgun, ti o tobi ewu ni ki-ti a npe ni "Ìyọnu aisan" tabi rotavirus. O si tun ayẹwo bi SARS pẹlu inu dídùn. Ninu awọn ọmọde, awọn àpẹẹrẹ ti awọn arun han 1-5 ọjọ lẹhin ikolu. Awọn isẹgun aworan jẹ bi wọnyi:

  • ẹdun ọkan ti irora ni Ìyọnu;
  • ìgbagbogbo;
  • ríru;
  • otutu;
  • gbuuru;
  • runny imu;
  • Ikọaláìdúró;
  • pupa ọfun;
  • irora nkan mi;
  • lethargy, ailera.

Bi le ti wa ni ri lati akojọ, ati ki o kedere àpẹẹrẹ otutu ati oporoku àkóràn. Ni toje igba, a ọmọ le gan mú awọn wọpọ tutu plus nipa ikun arun ti onisegun yẹ ki o kedere iyatọ laarin. Okunfa ti rotavirus ikolu jẹ lalailopinpin eka. O ni immunosorbent itupalẹ, itanna maikrosikopiki, tan kaakiri ojoriro, rù a ọpọ ti aati. Igba pediatricians ayẹwo laisi iru eka itupale, nikan ni isẹgun manifestation ti awọn arun ati lori igba ti awọn anamnesis. Rotavirus, bi o tilẹ nibẹ ni o wa àpẹẹrẹ kan tutu, ma ṣe di bari pẹlu lẹta ti atẹgun ara ti ati awọn nipa, gbogbo awọn oluṣafihan. Awọn orisun ti ikolu - a aisan eniyan. Rotavirus penetrate sinu ara ti awọn titun eni pẹlu ounje, ni idọti ọwọ, lojojumo ohun (fun apẹẹrẹ isere), lo nipasẹ awọn alaisan.

Itoju ti SARS pẹlu inu dídùn yẹ ki o wa ni o waiye lori ilana ti okunfa. Nítorí náà, ti o ba ti inu irora ni a ọmọ ṣẹlẹ nipasẹ pathological awọn ọja ti pàtàkì aṣayan iṣẹ ti atẹgun virus, awọn ailera ti awọn amuye arun, plus rehydration nipa gbigba sorbents. Ti o ba ti timo rotavirus ikolu ko ni ṣe ori lati yan a ọmọ egboogi, niwon ti won ko ni ipa lori pathogen. Awọn itọju oriširiši ni gbigba ti mu ṣiṣẹ erogba sorbents, a onje, mimu lọpọlọpọ. Ti o ba ti ọmọ jẹ bayi gbuuru, probiotics ti wa ni yàn. Idena ti ni arun ni ajesara.

Paroxysmal irora lai ifun arun

Lati ṣe awọn ti o rọrun lati mọ ohun ti ṣẹlẹ awọn dídùn ti inu irora wa ni pin si isori ni ibamu si awọn ibi ni ikun, ni ibi ti won ti wa ni ro julọ strongly.

Paroxysmal irora pẹlu ko si àpẹẹrẹ ti dyspepsia waye ni aarin apa (mesogaster) ati kekere (hypogastrium). Owun to le okunfa:

  • infestation pẹlu kokoro;
  • Payra dídùn;
  • pyelonephritis;
  • hydronephrosis;
  • pẹlu awọn ara ti ibalopo ti awọn isoro;
  • oporoku idaduro (pe);
  • stenosis (pami) awọn celiac mọto;
  • IBS.

Ti o ba ti awọn alaisan ni o kan iru inu dídùn, itoju ti wa ni ogun ti lori ilana ti afikun igbeyewo:

  • to ti ni ilọsiwaju ẹjẹ igbeyewo;
  • seeding feces lori eyin ti kokoro ati oporoku àkóràn;
  • urinalysis;
  • Olutirasandi ti awọn ti ounjẹ ngba;
  • ergography (irrigoscopy barium tan ina ọna);
  • Àyẹwò olutirasandi ti awọn inu ngba.

Inu irora pẹlu ifun ségesège

Gbogbo marun isori ti nwaye irora le waye ni isalẹ ati arin àáyá ti awọn peritoneum ni awọn iṣoro pẹlu awọn ifun. Idi idi ti o wa ni iru ohun inu dídùn, gidigidi. Nibi ni o wa diẹ ninu wọn:

  • helminthiasis;
  • ni o wa inira to eyikeyi awọn ọja;
  • nonspecific kólitisí elégbò (gbuuru siwaju šakiyesi, awọn otita le jẹ pẹlu pus tabi ẹjẹ, flatulence, isonu ti yanilenu, ailera, dizziness, àdánù làìpẹ);
  • celiac arun (wọpọ ni ọmọ ọmọ nigba ibẹrẹ ti won ono ìkókó agbekalẹ to cereals);
  • arun (salmonellosis, campylobacteriosis);
  • pathologies ninu awọn oluṣafihan, fun apẹẹrẹ, dolichosigma (sigmoid oluṣafihan jẹ gun), awọn irora ti wa ni afikun pẹ àìrígbẹyà;
  • disaccharidase aipe;
  • idaejenu vasculitis.

Awọn igbehin majemu waye nigbati awọn ti daranjẹ ati ki o, bi awọn kan esi, ni o wa swollen ẹjẹ ngba ni awọn Ifun, wọn didi waye. Awọn idi - idamu ni ẹjẹ san ki o kan naficula ni hemostasis. Yi majemu ti wa ni a tun mo bi idaejenu inu dídùn. O si ti wa sọtọ ninu meta iwọn ti aṣayan iṣẹ-ṣiṣe:

Mo (ìwọnba) - awọn aisan ni o wa ìwọnba, ṣiṣe nipasẹ awọn iṣẹ ti ESR ninu ẹjẹ.

II (aarin-àdánù) - nibẹ ni o wa rẹwẹsi irora ninu awọn peritoneum, awọn iwọn otutu ga soke, nibẹ ni a ailera, ati orififo.

III (àìdá) - ga otutu, àìdá efori ati inu irora, ailera, ríru, ìgbagbogbo ti ẹjẹ, ito ati feces adalu pẹlu ẹjẹ, le fa ẹjẹ ni Ìyọnu ati Ifun, perforation.

Ti o ba ti o ba ni iriri irora ni aarin ati kekere awọn ẹya ti awọn peritoneum pẹlu ifura lori eyikeyi ifun isoro, àyẹwò pẹlu:

  • Tesiwaju ẹjẹ onínọmbà (biokemika ati Pipin);
  • coprogram;
  • fibrocolonoscopy;
  • ergography;
  • otita asa;
  • a ẹjẹ igbeyewo fun inu;
  • hydrogen igbeyewo;
  • Endoscopy ati ayẹwo iṣu-ara ti awọn kekere Ifun àsopọ;
  • immunological igbeyewo;
  • suga ti tẹ.

Irora ni oke ni apa ti awọn inu (epigastric)

Ni ọpọlọpọ igba, inu dídùn ni oke ni apa ti awọn peritoneum ni a Nitori ti ounje gbigbemi ati o si le farahan ara ni meji awọn fọọmu:

  • dispepsionnom, ti o jẹ ni o ṣẹ ti Ìyọnu ( "ebi irora" lọ lẹhin a onje);
  • dyskinetic (bursting irora, a inú ti overeating, lai ti awọn iye ti ingested ounje, belching, ìgbagbogbo, ríru).

Awọn okunfa ti iru ipo ni o le wa gastroduodenitis, inu hypersecretion ti hydrochloric acid, ikolu, oporoku aran, nkan inu arun ati / tabi awọn biliary ngba, motiyo gastroduodenal motility. Siwaju si, epigastric irora le mu Dunbar dídùn (Ẹkọ aisan ara celiac ti ọkan mọto nigba ti squeezed diaphragm). Yi arun jẹ aisedeedee inu, hereditary (igba) tabi ipasẹ nigba ti a eniyan ba neyrofibroznoy idagbasoke ti àsopọ.

Celiac mọto (tobi kukuru eka inu aorta) nigbati funmorawon ti wa ni gba pinned si awọn aorta, gidigidi dín ninu awọn oniwe-ẹnu. Eleyi fa inu aito ipese ẹjẹ si ara dídùn, okunfa ti wa ni ošišẹ ti lilo itansan X-ray (angiography). Celiac mọto pọ pẹlu awọn miiran ẹjẹ ha agbari ẹjẹ si inu iho gbogbo nipa ikun ara ti. Nigba ti pami ẹjẹ ifijiṣẹ, ati ki o nibi awọn ipese ti ara pataki oludoti gba ibi ni ko ni kikun, eyiti o nyorisi atẹgun aini (hypoxia) ati ischemia. Àpẹẹrẹ arun wa ni iru si awon ti woye pẹlu gastritis, duodenitis, inu ulcer.

Ti o ba ti ẹjẹ ipese aito kari Ifun ndagba aito ipese ẹjẹ si ara colitis, enteritis. Ti o ba ti ẹjẹ ni kukuru ipese to ẹdọ, jedojedo ndagba ati awọn ti oronro idahun si awọn ikuna ninu ẹjẹ ipese ti pancreatitis.

Ko lati wa ni ro pẹlu awọn okunfa, yẹ ki o wa ti gbe jade siwaju iwadi ti awọn alaisan pẹlu fura si inu angina. Endovascular àyẹwò - yi ni ti o dara ju ọna oriširiši ni o daju wipe awọn ẹjẹ ngba ti a yẹwo nipa inputting ninu rẹ a kateda nini a X-ray-ini. Ti o ni, awọn ọna ti yoo gba lati ri isoro ni awọn ẹjẹ ngba lai abẹ. Endovascular okunfa ti lo ni gbogbo arun ti awọn inu ngba. Ti o ba ti nibẹ ni o wa awọn itọkasi, onirin ati endovascular abẹ. ṣee ṣe esi si ẹdun ọkan ti awọn alaisan fura si inu angina:

  • jubẹẹlo irora ninu ikun, paapa lẹhin ti njẹ, nigbati sise eyikeyi ti ara iṣẹ tabi awọn ẹdun wahala;
  • inú ti fullness ati idibajẹ ni oke ni apa ti awọn peritoneum;
  • belching;
  • heartburn;
  • kikoro ninu awọn roba iho;
  • igbe gbuuru tabi, Lọna, àìrígbẹyà;
  • loorekoore efori;
  • aile mi kanlẹ;
  • pulsation ninu ikun;
  • àdánù làìpẹ;
  • gbogbo rirẹ ati ailera.

Nikan ita ibewo ti awọn alaisan, bi daradara bi bošewa aisan ọna (ẹjẹ, ito, olutirasandi) ni o wa ko lominu ni si erin ti ni arun na.

Vertebral inu dídùn

Yi iru Ẹkọ aisan ara ti jẹ ọkan ninu awọn julọ soro lati ri. O da ni o daju wipe awọn alaisan ni o ko o ami ti awọn iṣoro pẹlu awọn nipa (inu irora, ìgbagbogbo, belching, heartburn, igbe gbuuru tabi àìrígbẹyà), sugbon ti won wa ni ṣẹlẹ nipasẹ arun ti awọn ọpa ẹhin tabi awọn miiran awọn ẹya ti awọn egungun eto. Onisegun igba ma ko tọ da awọn fa lẹsẹkẹsẹ, ki awọn itọju ti gbe jade, ko ni gbe awọn esi. Bayi, ni ibamu si statistiki, nipa 40% ti alaisan pẹlu osteochondrosis ti awọn ikun, mu fun won ti kii-existent ifun arun, ati Ìyọnu. Ani sadder aworan pẹlu ọpa-ségesège. Irora ninu iru awọn igba miran igba aching, ṣigọgọ, Egba ko ni nkan ṣe pẹlu ounje gbigbemi ati ti o ba alaisan ni àìrígbẹyà tabi gbuuru, ti won ko ba ti wa ni mu nipa mora ọna. Fa awọn wọnyi arun le vertebral inu dídùn:

  • spondylosis;
  • ìdí;
  • Iko ti awọn ọpa ẹhin;
  • awọn ailera ni nkan ṣe pẹlu tumo ayipada ninu awọn ọpa-iwe;
  • visceral awọn ailera (Guttseyta).

The saddest ohun ti o wa wipe alaisan fejosun ti inu irora ati ti kii-ti ounjẹ ngba pathologies, igba ti fiyesi bi malingerers. Lati wa jade awọn fa ti unexplained inu irora, o jẹ pataki lati lo awọn afikun awọn ọna ti awọn okunfa, gẹgẹ bi awọn spondylography, X-ray, MRI, rentgenotomografiya, ehospondilografiya ati awọn miran.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 yo.unansea.com. Theme powered by WordPress.