Eko:Imọ

Kini awọn ẹmu? Awọn eto ati awọn iṣẹ ti awọn neuronu

Ara ara eniyan jẹ ilana ti o pọju eyiti ọpọlọpọ awọn ohun amorindun ati awọn ẹya-ara jẹ apakan. Ni ita, a ri ara naa bi akọkọ ati paapaa ti aiye ara. Sibẹsibẹ, ti o ba ti o ba wo jinle ati ki o gbiyanju lati da awọn sise fun eyi ti wa ti jẹ ẹya ibaraenisepo laarin awọn ti o yatọ ara, ki o si wá si iwaju aifọkanbalẹ eto. Neuron, eyi ti o jẹ ẹya iṣẹ ti o jẹ pataki ti isọdi yii, ṣe bi iṣipopada ti awọn idiwo kemikali ati awọn itanna. Pelu imudarasi ita pẹlu awọn ẹlomiran miiran, o ṣe awọn iṣẹ-ṣiṣe ti o pọju ati awọn ijẹrisi, atilẹyin eyiti o ṣe pataki fun iṣẹ-inu-ara ẹni. Lati ye awọn abuda ti oluṣanwo yii, o jẹ dandan lati ni oye itumọ rẹ, awọn ilana ti iṣẹ ati awọn iṣẹ-ṣiṣe.

Kini awọn ẹmu?

Neuron jẹ cellular ti o ni imọran ti o le gba ati ṣafihan alaye ni ọna ti ibaraenisọrọ pẹlu awọn ẹya-ara ti iṣeto ati iṣẹ ti eto aifọkanbalẹ. Awọn nọmba ti awọn wọnyi awọn iṣan ni ọpọlọ ni Kọkànlá Oṣù 10th (ọgọrun kan bilionu). Ni idi eyi, ọkan neuron le ni awọn ẹya synapses diẹ sii ju 10,000 lọ - awọn iyasọtọ imudaniloju, nipasẹ eyiti awọn olubasọrọ intercellular waye. Fi fun awọn daju wipe awọn eroja le wa ni bi awọn bulọọki ti o le fi alaye, o jẹ ṣee ṣe lati pinnu wipe awọn seese ti awọn eniyan ọpọlọ ni tiwa ni oye ti alaye. A tun npe ni neuron ipilẹ ilana ti eto aifọkanbalẹ, eyi ti o pese iṣẹ awọn ara ara. Iyẹn ni, ro pe alagbeka yii yẹ ki o jẹ išẹ mulẹ, ti a ṣe lati yanju awọn iṣoro pupọ.

Awọn ẹya ara ẹrọ ti cellular neuron

Ti a ba afiwe awọn be ti iṣan pẹlu miiran ẹyin, a le ri ọpọlọpọ awọn afijq. Sibẹsibẹ, pẹlu awọn iṣẹ ti iṣẹ-ṣiṣe, idagbasoke ati awọn ilana ti iṣẹ, awọn wọnyi jẹ awọn eroja ti ara ẹni ti ara eniyan. Ẹya akọkọ ti awọn neuronu ni pe lẹsẹkẹsẹ lẹhin ibimọ, awọn ẹyin wọn dẹkun lati ṣe ẹda. Eyi salaye pe bi nọmba awọn olugbagba ti dagba, iye awọn olugba le dinku ni awọn ẹya ara ti ọpọlọ. Otitọ, diẹ ninu awọn ekuro lẹhin ti a bibi le ṣe alekun awọn asopọ tuntun, eyi ti o nmu iṣẹ iṣẹ wọn pọ sii. Awọn ẹya ara ẹrọ tun wa ninu isẹ. Otitọ ni pe iṣẹ ti cellular ti ko nii ni ibẹrẹ akọkọ si awọn iṣẹ-ṣiṣe ibaraẹnisọrọ. Fun idi eyi, ẹrọ rẹ pese orisirisi awọn ilana pataki fun gbigba ati ifihan awọn ifihan.

Awọn neuronu

Awọn ipilẹ ti alagbeka jẹ ara, ninu eyi ti o jẹ organelle ati tobẹrẹ, ti a bo pelu awọn pores pataki. Itọ ifarabalẹ yẹ awọn ilana ti alagbeka, ti awọn axons ati awọn dendrite ṣe ipoduduro. Ni kọọkan neuron o wa ni eto eto cytoskeleton kan ti o ni idagbasoke ati ti o wa sinu awọn ilana. Awọn iranran eleyi n ṣe iranlọwọ fun ifarahan ti sẹẹli ati, ni akoko kanna, ṣe iṣẹ-ṣiṣe ti gbigbe awọn ẹya ara ẹrọ ni awọn alatomita. Foonu kọọkan ni eto yii, ṣugbọn gbogbo wọn yatọ ni iwọn. Fun apẹẹrẹ, ara ti neuron le wa ni iwọn ilawọn lati 3 si 130 microns. Awọn olugba ti nerve tun le yato ninu nọmba awọn ilana. Diẹ ninu awọn igbeyewo, fun apẹẹrẹ, ni ọpọ dendrites, nigba ti awon miran ti wa ni ri gbogbo ẹka ti o tiwon si gbigba diẹ iye ti alaye. Kanna kan si awọn axons, eyi ti o yatọ ni ipari.

Ilana ti iṣelọpọ awọn neuronu

Olukuluku neuron ni aye ti o wa tẹlẹ, ninu eyiti pipin naa duro paapaa ṣaaju ki awọn ilana akọkọ bẹrẹ si han. Sibẹsibẹ, awọn ẹya ara ẹrọ ti ilana yii ti di diẹ ti imọran. Gẹgẹbi ọpọlọpọ awọn oniwadi, arun naa farahan akọkọ, lẹhinna nipasẹ awọn ilana dendrites. Ni opin ilana ilana ti o wa ni itọju kan, eyi ti o le fa awọn "oju-irin" nigbamii sinu awọn ẹhin agbegbe. O ṣe pataki lati ranti ohun ti o wa ni ẹmu ninu eto aifọkanbalẹ? Eyi jẹ ifilelẹ ti iṣẹ-ṣiṣe-kekere kan, iye eyi ti a pinnu ni deede nipasẹ awọn ilana. Lẹsẹẹsẹ iru awọn ẹka wọnyi dabi awọn igbo ti awọn spinules ti o nipọn pẹlu sisanra ti o to 0.2 μm. Ni idi eyi, ipari ti micro-rogodo le de ọdọ 50 microns. Awọn ela laarin awọn ọna wọnyi ni o kún fun membrane ti a fi pa.

Awọn iṣẹ-ṣiṣe ti awọn neuronu

Orisirisi awọn iṣẹ ti awọn nọnu ṣe. Ni pato, awọn sẹẹli ti o ni imọran yatọ si ni ifarahan si awọn iṣoro oriṣiriṣi. Iru awọn olurannileti wa ni awọ ara, ahọn, isan, ati be be lo. Awọn irufẹ irufẹ yii jẹ ki eniyan lero irora, iyipada otutu, titẹ, ati awọn ohun itọwo ati ti n run. Sibẹsibẹ, lati le ni kikun ohun ti awọn ẹmu wa ati ohun ti wọn jẹ fun, o jẹ dandan lati ṣe akiyesi kii ṣe awọn abajade si awọn iṣoro. Ni afikun si awọn sẹẹli ti o ni imọran, nibẹ ni awọn ẹmu motor ti o mu awọn isan ti ara jẹ. Nibẹ ni ẹgbẹ pataki ti awọn olugba ti o ṣe bi ọna asopọ laarin awọn okun ati awọn sẹẹli sensori. O interneurons, eyi ti dagba aringbungbun aifọkanbalẹ eto.

Awọn oriṣiriṣi awọn neuronu

Ifilelẹ akọkọ jẹ iyatọ ti awọn neuronu gẹgẹbi ẹya-ara ti eto. Ni pato, awọn onimo ijinlẹ sayensi ṣe iyatọ si bezaksonnye, alaiṣẹ-ẹni-ara-ẹni, alaiṣiriṣi, multipolar ati awọn ọmọ-ẹhin oni-nọmba. Mo gbọdọ sọ pe diẹ ninu awọn ẹda wọnyi ti wa ni kekere ti ko iti iwadi. Eyi ntokasi si awọn sẹẹli ti ko ni ọfẹ, eyi ti a ṣe akojọpọ ni ekun ti ọpa-ẹhin. Awọn idaniloju tun wa lori awọn neuronu alaiṣẹ. Awọn ero wa wa pe awọn sẹẹli bẹ ko wa ni gbogbo ara eniyan. Ti a ba sọrọ nipa eyiti awọn ẹmu oyinbo ṣe pataki julọ ninu ara ti awọn eniyan ti o ga, lẹhinna ọpọlọpọ awọn olugbawo wa ni iwaju. Awọn wọnyi ni awọn sẹẹli ti o ni nẹtiwọki ti awọn dendrites ati ọkan axon. O le sọ pe eyi jẹ neuronic kilasi, ti o wọpọ julọ ninu eto aifọkanbalẹ naa.

Ipari

Awọn sẹẹli ti ko ni ẹda ara ti ara ẹni. O ṣeun si awọn olugbawo yii pe iṣẹ-ṣiṣe ojoojumọ ti awọn ọgọrun ati egbegberun awọn ṣiṣu kemikali ninu ara eniyan ni a pese. Ni ipele ti idagbasoke bayi, sayensi dahun ibeere ti awọn kiniu jẹ, ṣugbọn aaye aaye fun awọn imọran ojo iwaju. Fún àpẹrẹ, lónìí o ni awọn ero oriṣiriṣi nipa awọn iṣiro iṣẹ, idagba ati idagbasoke awọn sẹẹli ti irufẹ bẹẹ. Ṣugbọn ninu eyikeyi idiyele, iwadi awọn neuronu jẹ ọkan ninu awọn iṣẹ pataki julọ ti ailera. Gbiyanju lati sọ pe awọn iwadii titun ni aaye yii le tan imọlẹ lori awọn ọna ti o munadoko julọ ti nṣe itọju ọpọlọpọ awọn aisan ailera. Ni afikun, agbọye jinlẹ lori awọn ilana ti iṣẹ ti neurons yoo fun wa laaye lati ṣe agbekalẹ awọn ohun elo ti o nmu iṣẹ iṣesi ṣiṣẹ ati mu iranti sinu iranti titun.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 yo.unansea.com. Theme powered by WordPress.