IleraAwọn arun ati ipo

Iredodo. Awọn ipo ti igbona ati awọn aami aisan wọn

Eniyan - ẹda kan dipo ẹlẹgẹ. Ṣugbọn iseda, ni abojuto nipa iwalaaye ti awọn eya, fun eniyan ni ẹbun pataki kan - ajesara. O ṣeun fun u pe ara wa wa, n dagbasoke ati idilọwọ awọn oluranlowo ailera.

Ipalara - ipalara tabi aabo ti ara?

Awọn Latin ọrọ inflammo túmọ ọna "lati iná", ati awọn miiran ìtumọ - jẹ ẹya igbona. Awọn ipo ti iredodo, awọn iru ati awọn fọọmu rẹ yoo wa ni apejuwe ninu awọn alaye yii. Ni akọkọ, o nilo lati ni oye itumọ ti ilana naa ati ki o wa itumọ rẹ fun ara eniyan. Awọn iyipada ti o wa ni ibamu si ipa ti awọn ayidayida (awọn aisan, awọn ipalara, ifarahan parasites, awọn aati ailera) ko han lairotẹlẹ - o jẹ ipalara ti ko lewu si ibikan ti ikolu, iparun awọn ẹya cellular tabi allergens. Ilana yii ni a ṣe iṣeduro lati wa agbegbe ti o ti bajẹ, ti o yọ kuro ni awọn ti o ni ilera. Iru awọn iṣe ti ara ni o ṣe nipasẹ ifitonileti lati ṣatunṣe ifosiwewe pathogenic ni aaye igbona, iṣamulo awọn ọja rẹ ti ibajẹ ati iwosan ti aaye ti intrusion. Gegebi abajade, o wa dandan fun idagbasoke ti ajesara.

O ṣe pataki lati ro pe igbona naa ko ni irufẹ pẹlu ikolu. Eyi jẹ aṣoju aṣoju si eyikeyi titẹ sii pathogenic sinu ara, bi o ti jẹ pe ikolu jẹ oluranlowo ibinu ti o fa iru ibanujẹ bẹẹ.

Itan itan

Igbona, igbona ti awọn ipele, awọn oniwe-pato awọn ẹya ara ẹrọ won tẹlẹ mọ ni ibẹrẹ ti wa akoko. Ni pato, awọn ibeere wọnyi ni anfani si awọn ọjọgbọn atijọ - Claudius Galen ati akọwe Roman ti Cornelius Celsus. O jẹ igbehin ti o ṣe iyatọ awọn ẹya akọkọ mẹrin ti eyikeyi igbona:

  • Erythema (hihan pupa);
  • Edema;
  • Hyperthermia;
  • Irora.

Bakannaa ami ami karun kan - ijẹ ti awọn iṣẹ ti agbegbe naa ti o fọwọkan tabi eto ara (ojuami kẹhin ti a ṣe afikun ti Galan pupọ nigbamii).

Lẹhinna, ọpọlọpọ awọn onimo ijinle sayensi ti ṣiṣẹ ni koko yii. Ilya Ilyich Mechnikov, olokiki onimọran-aye kan, ti tun ṣe ayẹwo rẹ. O ṣe akiyesi imọran ipalara ti iwosan, ẹbun adayeba otitọ, ṣugbọn si tun nilo ilọsiwaju idagbasoke idagbasoke, niwon ko gbogbo iru awọn ilana yii yorisi imularada ara. Ko ṣe akiyesi ni otitọ pe awọn ipalara ti o ni ipalara ti o ṣe pataki julọ nfa ni awọn iṣẹlẹ apaniyan.

Awọn ibaraẹnisọrọ

Ti ara yii ilana yii ba waye (awọn ipele ti idagbasoke igbona Ni idi eyi ko ṣe akiyesi), lẹhinna orukọ arun na, gẹgẹbi ofin, ni Latin, jẹ dandan fi kun opin ipari "-it". Fun apẹẹrẹ, iredodo ti larynx, kidinrin, okan, peritoneum, pancreas ni a npe ni, lẹsẹsẹ, laryngitis, nephritis, myocarditis, peritonitis, pancreatitis. Ti o ba ti a wọpọ igbona ti awọn ara parapo awọn arun be tókàn si i connective tabi adipose àsopọ, ni afikun si awọn orukọ ninu awọn ìpele "para": paranephritis, parametritis (igbona ti ile-) , bbl Sugbon ni yi, nwon, bi pẹlu eyikeyi ofin, nibẹ ni o wa .. Awọn imukuro, fun apẹẹrẹ, iru asọye pato bi angina tabi pneumonia.

Kilode ti ipalara waye?

Nitorina, kini awọn okunfa akọkọ ti iredodo? Wọn pin si awọn oriṣi mẹta:

  1. Ti ara. Eyi tumọ si pe ilana ipalara ninu ara jẹ ohun ti o nṣiṣe nipasẹ awọn oriṣiriṣi awọn iṣiro, awọn gbigbona, pẹlu isọdi, frostbite, ifunmọ awọn ara ajeji, ikolu ti isiyi ina.
  2. Ti ibi. Ni idi eyi, a tumọ si ilana ilana aiṣedeede ti ọlọjẹ microbes, awọn aṣoju parasitic ati awọn virus. Ẹka yìí ti eroja tun ni pathogens ti awọn aisan bi tubercle bacillus (iko), Treponema pallidum (lasôepoô), Mycobacterium leprae (ẹtẹ) ati awon miran.
  3. Kemikali. Awọn idi idiyele yii da lori ipa ti awọn kemikali kemikali (awọn oogun, awọn poisons, iyọ, alkalis, acids, ati awọn majele ti a ṣe ninu ara ara).

Pẹlupẹlu, awọn okunfa igbona naa le jẹ ailokan ibajẹ ọkan pataki, ibanujẹ igbagbogbo ati ifibajẹ oti.

Iru awọn ilana yii jẹ ipalara, tabi ya awọ fọọmu. Nigba ti iṣeduro si nkan fifun naa waye lẹsẹkẹsẹ, eyini ni, awọn leukocytes ati plasma wa sinu iṣipopada ati ki o ṣe ni awọn agbegbe ti a fọwọkan naa pupọ, eyi ni o jẹ nipasẹ ọna ti o tobi. Ti awọn ayipada ni ipele cellular waye ni ilọsiwaju, nigbana ni igbona naa ni a npe ni onibaje. Awọn alaye diẹ sii nipa awọn orisi ati awọn fọọmu yoo wa ni ijiroro ni ojo iwaju.

Symptomatics

Gbogbo awọn ipo ti idagbasoke igbona ni o ni awọn aami aiṣan ti o tọ. Wọn pin si agbegbe ati gbogbogbo. Ẹgbẹ akọkọ ti awọn abuda pẹlu:

  • Hyperemia (pupa) ti agbegbe ti o fowo. Ami yii yoo wa lati inu irun ti ẹjẹ.
  • Hyperthermia - ilosoke ninu iwọn otutu agbegbe, nitori ti a ṣe itesiwaju iṣelọpọ agbara.
  • Iwara, ti o ba jẹ pe aiṣedede ti awọn tissues exudate.
  • Akikanju - alekun ninu acidity. Aisan yi maa n waye lati iba.
  • Hyperalgia (irora nla). Ṣe afihan ni idahun si awọn ipa lori awọn olugba ati awọn igbẹkẹra ara.
  • Isonu tabi idalọwọduro agbegbe agbegbe naa. Nwaye ni abajade ti gbogbo awọn aisan ti o wa loke.

Nipa ọna, ipalara ti awọn ẹya ara ti ko ni nigbagbogbo fi awọn itara ailera han, ṣugbọn bi ilana naa ba n waye lori aaye, lẹhinna fere gbogbo awọn aisan ti o wa loke wa.

Awọn ami wọpọ le ṣee wa-ri pẹlu iranlọwọ ti awọn iwadi-yàrá, ni pato, igbeyewo ẹjẹ ti o tobi sii. Fun apẹẹrẹ, awọn iyipada ti o wa ninu ẹjẹ ṣe agbekalẹ ni apakan ikorisi, bi daradara bi ilosoke ilosoke ninu ESR. Nitorina, lẹhin ti o ti ṣawari ayẹwo ile-iṣẹ ti awọn ami aisan, o ṣee ṣe lati ṣe iwadii ipalara. Iredodo ipele - nigbamii ti ibeere ti anfani si awon eniyan ti keko ni koko.

Awọn ipele ati awọn oriṣiriṣi idagbasoke ti ilana ilana ipalara

Gẹgẹbi ilana eyikeyi, eleyi tun ndagbasoke ni ọna. Awọn ipo 3 igbona ni o wa. Wọn le ni idagbasoke si awọn iyatọ oriṣiriṣi, ṣugbọn o wa nigbagbogbo. Ti o ba ṣajuwe wọn ni awọn ọrọ ti o rọrun, lẹhinna eyi jẹ ibajẹ, exudate ati afikun fabric. Ipele akọkọ ti iredodo - Yiyan. Lẹhinna lẹhin igbadun, lẹhinna - afikun.

Bayi o tọ lati sọ ni diẹ ninu awọn alaye awọn iru ipalara taara ni nkan ṣe pẹlu awọn ipele. Gẹgẹbi a ti sọ tẹlẹ, nigbati ilana naa ba dagba ni kiakia, a pe ni ilọ. Ni ọpọlọpọ igba, lati le ṣe idiwọn gẹgẹbi iru eyi, ni afikun si ifosiwewe akoko, iru awọn ipalara nla bi imuduro ati afikun yẹ ki o bori.

Iyatọ diẹ si wa: banal (ibùgbé) ati ilana ipalara ti kii ṣe ilana. Ni awọn keji nla ni taara lenu ti awọn ma. Ṣiyẹ awọn ipele ati awọn igbesẹ ti iredodo ti iru eyi, o le ni igboya sọ pe oṣuwọn da lori boya o ti pẹ tabi lẹsẹkẹsẹ. Oro yii jẹ alaye kedere: akọkọ, o yẹ ki o ṣe akiyesi pe sisẹ fun ipalara yii jẹ apani-ogun "antigen-antibody". Ti iṣeduro si idaniloju kan pato ara wa yoo dagba ni kiakia, lẹhinna a bẹrẹ iṣẹ yii ni akọkọ, ati nigbamii, nitori phagocytosis, isopọ ti kẹkẹ-ẹlẹṣin pẹlu awọn leukocytes, ati ibajẹ ile-itọju ti o ti iṣan, wiwu ti awọn awọ ati idapọ gbigbona ọpọlọpọ. Apeere ti iru ipo nla kan le ṣe bi ohun-mọnamọna anaphylactic, Quincke edema (tabi angioneurotic) ati awọn ilana miiran ti o nilo fun lilo awọn atunṣe atunṣe.

Nigba ti o lọra esi si ohun antijeni ilana jẹ ki dekun (e.g., Mantoux igbeyewo). Ni idi eyi, awọn lymphocytes kọkọ ri ki o si run apaniran ajeji pẹlu awọn tissues. Nigbana ni ilosoke lọra wa ninu granuloma. Ilana yii wa ni ipo ti o wa lọwọlọwọ.

Bayi, awọn ọna atẹle ti awọn ilana ipalara ti wa ni iyatọ:

  • Iyatọ. Iye rẹ jẹ awọn wakati pupọ. Awọn igba wa nigba ti o gba nipa ọsẹ kan.
  • Subacute. Maa n pari lẹhin ọsẹ diẹ.
  • Onibaje. O le ṣiṣe ni ọdun diẹ tabi paapaa fun igbesi aye, ṣiṣan ti o nwaye: lati exacerbation si idariji.

Bibajẹ: ipele akọkọ

Nitorina, a kọja si alaye gangan ti awọn iyipada ayipada ninu ara. Ipalara eyikeyi bẹrẹ ni ọna yii. Bi tẹlẹ darukọ, ọkan ipele ti iredodo ni a npe ni iyipada (lati alteratio ọrọ - "bibajẹ"). Ti o rupture ti awọn mẹta ati, lẹsẹsẹ, idamu ti cell iyege ati ẹjẹ ngba yori si necrotic ayipada ati Tu ti jijọwọ awọn olulaja. Awọn nkan ti nṣiṣe lọwọ yii yi iyipada iṣan pada, nfa irora irora ati wiwu.

Iṣowo

Awọn iṣọn-ara iṣan ni agbegbe imun-ni-ni-ni-ni-ni-ni-ni-jade (exudatio). Eyi ni ipele 2nd ti igbona. Ilana naa ni lati jade Ẹjẹ ẹjẹ ninu apo. O pe ni exudate, eyi ti o jinde lati pe ilana yii ni ọna yii. Nigbati ipele yii ba waye, ipalara n mu idasile awọn olulaja ati idilọwọ awọn ohun elo. Nitori aiṣẹlẹ ti nwaye ni awọn iyatọ, iṣan ẹjẹ nmu ki o ṣe pataki lori agbegbe ti o bajẹ, eyiti o nyorisi hyperemia. Pẹlupẹlu, awọn iṣiro ti iṣelọpọ agbara, ati hyperemia lati inu ẹhin lọ sinu ẹdun-ọdẹ naa. Awọn titẹ iṣan ti nyara ni kiakia, ati omi apakan ti ẹjẹ wa jade kuro ni awọn agbegbe wọn. Exudate le jẹ titoju to yatọ, eyi yoo pinnu iru fọọmu ti o fa.

Ọna ọja

Ipele kẹta ti igbona ni a npe ni proliferative. Ipele igbona yii Ni ikẹhin. Awọn ilana lakọkọ ti n ṣakoso ni awọn tissues jẹ ki o tun ṣe atunṣe awọn agbegbe ti bajẹ, tabi a ṣe itikan kan ni aaye yii. Ṣugbọn ninu iṣeto-iṣakoso daradara yii ti o ni idaniloju wa awọn nuances: 3 awọn ipele ti iredodo O le jẹ awọn iwọn ti o yatọ si ti kikankikan. Nitorina, awọn oriṣiriṣi oriṣi wa Awọn ilana yii.

Awọn Fọọmu Ipilẹ

Awọn oriṣi, awọn fọọmu ati awọn ipo ti iredodo - eyi ni ohun ti o nilo lati fi akiyesi akọkọ. Gẹgẹbi a ti ṣafihan tẹlẹ, iye akoko yii jẹ ipinnu nipa irufẹ bẹ gẹgẹbi iru. Ṣugbọn awọn wọnyi ko ni gbogbo awọn abuda nipa eyi ti a le ṣe ayẹwo igbona. Awọn ipo ti iredodo ni ipilẹ ti imọ ati imọ rẹ. Ṣugbọn o ṣẹlẹ pe awọn irinše ti ilana naa ni a sọ ni awọn iwọn oriṣiriṣi. Ti o da lori ipilẹ ti aifọwọyi idaamu, awọn ọna mẹta ti awọn ayipada kan pato jẹ iyatọ:

  1. Idakeji. Fọọmu yi jẹ iyatọ nipasẹ awọn pupọ ti awọn ilana laini necrotic ninu eto ara ẹni ti a fi ara han. Nigba ti awọn ami miiran ko kere pupọ. Ni igbagbogbo iru ifasimu yii ni a ṣe akiyesi ni awọn ẹya ara koriko: okan, kidinrin, ẹdọ. Ni idi eyi, iku ati ibajẹ ti awọn okun ati isan iṣan jẹ ti iwa. Oro yii jẹ igba diẹ, ṣugbọn ni awọn agbegbe oogun o tun jẹ pataki.
  2. Exudative. Ẹkọ ti awọn itọnisọna itọsi isalẹ si otitọ pe pẹlu iru iru fọọmu kan, iṣiwaju exudate jẹ pataki. Ti o da lori ohun ti yoo jẹ, ọpọlọpọ awọn subtypes ti iru awọn inflammations bẹẹ ni a ṣe iyatọ: purulent, hemorrhagic, serous, fibrinous, catarrhal. Jẹ ki a ṣoki kukuru lori ọkọọkan wọn. Fun apẹẹrẹ, iṣeduro ti omi-ara amuaradagba jẹ aṣoju fun iredodo sẹẹli. O le fọwọsi eyikeyi awọn cavities (apọju tabi apo akọ ati awọn miiran). O tun ṣee ṣe lati fi idi pẹlu awọn okun ati awọn tisọ dena rẹ, eyi ti o mu ki awọn iṣeduro apani. O le ni arowoto fọọmu yi nipa fifa jade kuro ni apẹrẹ. Iru ipalara ti fibrinous ti pin si kúrùpù ati diphtheria. Ni idi eyi, awọn amọdaju ti o ya sọtọ ni awọn aworan ti o jẹ ẹya funfun. Awọn ewu ti fọọmu yii ni pe o le ṣe awọn fọọmu. Imun ailewu ti ararẹ jẹ eyiti o ni ifihan nipasẹ iṣeduro ti exudate protein-leukocyte. Ti ijiroro awọn fọọmu, awọn ipele, awọn oriṣiriṣi ipalara, o ṣe akiyesi pe eyi jẹ apẹrẹ ti o lagbara pupọ ti o le fa awọn awọ ti o gbọn. Fọọmu ti a ṣẹṣẹ jẹ ipalara. Exudate ninu ọran yii pẹlu ọpọlọpọ awọn ẹjẹ pupa. Eyi ni, bi abajade, awọn iṣaṣedede pẹlu ohun ti o ni ẹjẹ le han. Iru ipalara naa jẹ inherent ni awọn arun aisan pataki: anthrax, meningitis hemorrhagic, ìyọnu, smallpox ati awọn omiiran. Abajade ti o yoo dale lori oluranlowo idibajẹ ti arun na. Ṣugbọn irufẹ igbona yii ni eyikeyi ọran ti ko lewu. Fọọmu ipalara ti Catarrhal jẹ rọrun julọ ti gbogbo akojọ. O ti wa ni kikọ nipasẹ ipin ti a tobi iye ti mucus (noseny imu, tracheitis).
  3. Proliferative. Fọọmu yi ni a maa n waye nipa idagbasoke kiakia ti awọn tissu ati iṣeto ti granules. O mu ki cirrhosis (wrinkling) ti ara oriṣiriṣi oriṣiriṣi, ndagba si awọn ara ajeji ati awọn itọpa parasitic.

Tesiwaju lati eyi ti o sọ tẹlẹ, o jẹ dandan lati gbe ni apejuwe diẹ sii lori awọn ipo ti awọn ọlọgbọn ti o ni igbona ti o ni aiṣedede ti a yan jade:

  • Aṣeyọri infiltration.
  • Ilana ilana Necrotic (eleyii, onijagidijagan, abscessing)

Awọn ọna ipilẹ ti o wa ni ipilẹ ti pin si awọn atẹle wọnyi:

  • Ifijihin ijinlẹ (abscess). Bibẹkọkọ, ilana yii ni a npe ni aṣiṣe. Pẹlu ipalara yii, nkan wọnyi nwaye: ni aifọwọyi ti ikolu, a ti ṣẹda iho ti o ni ẹda pẹlu awọn ilọsiwaju ti awọn leukocytes sinu rẹ. Ti abscess ba jade, lẹhinna o pe ni fistula. Eyi pẹlu awọn furuncles ati awọn carbuncles.
  • Empyema ni ipilẹṣẹ ti o ti wa ni purulent exudate ninu awọn cavities adayeba (apẹrẹ, pleura, parenchyma) nitori aiṣe-aiṣe ti awọn ohun elo ti njade.
  • Infiltration. Ni ọna miiran, ipele yii ni a npe ni phlegmon. Ni idi eyi, ẹru naa nfi ara rẹ han patapata. Ilana naa yato si ni gbogbo agbedemeji eto agbegbe naa.

Aṣeyọri ọlọgbọn le ṣe ipinnu patapata, ti o ni irun. §ugb] n tun wa ni abajade ti abajade ti o buru. Eyi yoo ṣẹlẹ nigbati titẹ ba wọ inu ẹjẹ. Bi awọn abajade, ṣiṣan naa ma n dagba sii, ati ilana naa ni o ni ewu, ti o ṣabọ, ti ikolu naa ntan jakejado ara.

Àpẹrẹ apẹẹrẹ: pneumonia

Eyi jẹ ọkan ninu awọn to ṣe pataki julọ ati awọn aiṣan ti a ko le ṣe leti, ti awọn orisirisi pathogens fa ti o fa irorẹ. O jẹ niwaju exudate ninu alveoli ti o mu ki isunmi ṣoro fun alaisan ati ki o fa ayipada ninu didara igbesi aye fun buburu. Iṣiro naa da lori orisirisi awọn okunfa, paapaa ajesara eniyan. Ṣugbọn ni eyikeyi idiyele, lati ṣe atẹle gbogbo awọn ipele mẹta ti ilana ipalara Lori apẹẹrẹ ti ailment yii jẹ ṣeeṣe.

Pneumonia tun ṣe iṣeduro. Lati ibi ti wiwo ti pathogenesis, awọn ipo mẹrin ti o wa ninu pneumonia wa: sisan ti iṣan, iṣẹ abẹ pupa, itọju awọ, fifun. Ni igba akọkọ ti wọn ṣe apejuwe ibiti o jẹ oluranlowo ohun ti nràn lọwọ ninu ara, ibajẹ si iduroṣinṣin ti awọn sẹẹli (iyipada). Gegebi abajade, nibẹ ni hyperemia, awọn ohun aisan aiṣan ara, ailopin ìmí, eruku pulun, awọn ami ti ifarapa ti o lagbara.

Ni hepatization ni asiko (pupa ati grẹy hepatization) actively exudate ni akoso ninu awọn ẹdọfóró tissues. Eleyi ilana ti wa ni kedere wiwu, oti mimu, nipa iṣan ségesège. Education jẹ gidigidi lọpọlọpọ kẹlẹbẹ - exudate kún fere gbogbo tókàn agbegbe. Bawo ni pataki pneumonia, wipe ifosiwewe sanlalu egbo (ile-apa, kíndìnrín ti ẹdọfóró, tabi igbona ti lapapọ). Nibẹ ni o wa igba ti awọn ẹran na egbo ninu ọkan.

Nigba percolation o ga igbese ya awọn akoso exudate, idinku (afikun) ẹdọfóró egbo ati mimu imularada. Esan, awọn igbesẹ ti pneumonia fi hàn lakọkọ ti iwa ti awọn apejuwe ipinle ti awọn oni-iye. Yato si pneumonia apẹẹrẹ ti awọn julọ aṣoju arun taara jẹmọ si awọn idagbasoke ti iredodo le jẹ:

  • Atherosclerosis.
  • Cancerous èèmọ.
  • Asthmatic ayipada.
  • Prostatitis: mejeeji ńlá ati onibaje.
  • Arun ti awọn ẹjẹ eto (eg, iṣọn, ikolu arun).
  • Glomerulonephritis.
  • Oporoku igbona.
  • Awon ailera ara ti ni awọn agbegbe ti awọn pelvis.
  • Làkúrègbé.
  • Awọn ẹgbẹ ti wa nbẹ.
  • Vasculitis.
  • Cystitis.
  • Asopo ijusile.
  • Sarcoidosis.

Níkẹyìn, banal irorẹ tun han bi kan abajade ti iredodo sii lakọkọ ni ara ati ki o ni jinle fẹlẹfẹlẹ ti kẹjọ.

O ti wa ni noteworthy wipe awọn ma eto igba wo ni a ìka joke pẹlu awọn ara, nfa awọn idagbasoke ti igbona. Ni soki apejuwe awọn ilana, a le so pe awọn ma body yangbé awọn oniwe-ara ara. Nwọn ki o le woye gbogbo ara eto bi a irokeke ewu si gbogbo be ti aye. Idi ni yi niro, laanu, ti ko ba ni kikun gbọye.

murasilẹ

Dajudaju, lati awọn iredodo ayipada ti orisirisi idibajẹ ko ba wa ni daju nipa eyikeyi ọkan ninu awọn alãye. Jubẹlọ, yi ilana ti a gbekalẹ si eda eniyan nipa iseda ati ki o ti wa ni ti a ti pinnu lati se agbekale awọn ma eto ati ki o ran ara siwaju sii ni ifijišẹ ṣe ni ona ti itankalẹ. Nitorina, agbọye awọn sise ti o waye nigba ti iredodo metamorphosis pataki fun gbogbo mimọ olugbe ti awọn aye.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 yo.unansea.com. Theme powered by WordPress.