Ibanuje, Ọgba
Ẹjẹ ewe - ohun ti o nilo lati mọ awọn ologba
Igi jẹ aṣa ti o gbajumo julọ fun awọn ologba. Eyi jẹ pataki nitori otitọ pe ata jẹ ọlọrọ ni awọn vitamin ati awọn iyọ nkan ti o wa ni erupe, kii ṣe apejuwe itọwo tayọ. Fun apẹẹrẹ, o ni awọn Vitamin C diẹ sii ju ti ọpọlọpọ awọn irugbin ogbin miiran ti o gbajumo. Dun ata ti lo fun Iyawo sise Ewebe awopọ, Salads, pẹlu pickling ati salting.
Nigba ti dagba ata ni pataki lati mo daju gbèndéke igbese lati dabobo awọn irugbin lati bibajẹ nipa ajenirun ati arun: lati ni ibamu pẹlu awọn alternation ti Ewebe ogbin ni a ti akoko ona lati run awọn ifiweranṣẹ-ikore egbin, gbe jade disinfection ni hotbeds ati greenhouses, ibi ti awọn ata ti wa ni po, ati etched dida awọn irugbin.
Aisan ata ti o nira julọ nigbati ile ati afẹfẹ jẹ tutu tutu, nitorina o ṣe pataki lati ṣẹda awọn ipo ti o dara ju fun awọn eweko ati nigbagbogbo ṣii ilẹ. Bakannaa, yọ awọn eso ti o bajẹ jẹ ati leaves ni akoko lati dènà itankale arun naa.
Litrecnosis jẹ arun ti o ni oyin ti o ni ipa lori awọn orisun ati awọn ipilẹ ti awọn stems. O le ṣe afihan ni eyikeyi ipele ti idagbasoke ọgbin. Ti ata naa ba ni itọju pẹlu lithocarnose, awọn gbongbo rẹ ni a maa n bo pẹlu awọn yẹriyẹri brown, ati ọgbin naa ni o wa ni idagba. Lori awọn eso ti arun na nfa, awọn ibi omi ti o han, eyi ti o npọ si i ni iwọn. Ti o ba ti litraknoz ata arun kan bere lati se agbekale, o le le ṣe mu eweko 0,4% ojutu ti Ejò oxychloride tabi Bordeaux adalu (pelu lati lo 1% ojutu).
Ara ẹsẹ dudu jẹ aisan ata ti a mọ si gbogbo awọn agbekọja. Igi ti ọgbin ni ipilẹ apakan maa n ṣokunkun, lẹhinna o ni ipa ati rot. Àrun fun igbeyewo yẹ ki o yọ, ati ki o toju ile pẹlu kan ojutu ti Ejò imi-ọjọ. Ẹsẹ dudu le ni ipa lori awọn eweko ati ata ewe ninu eefin, ati awọn eweko agbalagba ninu ibusun.
Nigba ti Verticillium iwọ o kekere leaves ti ọgbin ti wa ni maa ti o bẹrẹ lati gbẹ, sugbon ni isalẹ ti stems ati awọn wá le se akiyesi discoloration ti iṣan edidi. Ti aisan aisan yi Awọn ohun ọgbin gbọdọ wa ni kuro. Tun pa awọn apẹrẹ aisan ati pẹlu afi fusarnoznom (WILT), pẹlu aisan yi ati ki o tan awọn abereyo apical apẹrẹ ti ọgbin.
Iru arun aisan kan, bi irun grẹu, maa n han ni gbogbo awọn ẹya ara ọgbin. Lori awọn leaves ti o ku ati awọn stems nibẹ ni awọn awọ ti awọ awọ-awọ, eyi ti lẹhinna gba awọ awọ dudu ti o ni awọ dudu ti a si bori pẹlu spores. Arun yi nṣiṣẹ julọ ni awọn ohun ọgbin ti o nipọn, ni awọn eeyẹ ati awọn ohun-ọṣọ, ati paapaa nigba ibi ipamọ awọn unrẹrẹ.
Ata gbogun ti arun julọ ṣiṣẹ nigbati awọn ooru nibẹ ni ga ọriniinitutu. Awọn virus ti a ni ikun nipasẹ awọn eweko ko ni idagbasoke daradara, ati awọn eso ninu iru eweko bẹẹ ni igbagbogbo, ati awọn leaves le ni awọ ti ko ni odaran. Awọn ọna idena ti o dẹkun ibajẹ nla ti kokoro kokoro le jẹ ipalara awọn ohun elo gbingbin ati idaabobo lodi si aphids, eyiti o jẹ ti awọn ti o ni arun ti arun.
Similar articles
Trending Now